Cijeli program »
Digitalna učionica u obrazovanju
2. verzija 557KB |
Odgojno-obrazovni proces danas se odvija tako da učenici u njemu postaju aktivni sudionici koji potiču i svojim umijećem i stvaralaštvom otvaraju prostor za samostalno rješavanje problema. Takvo okruženje nudi mogućnost učenicima i učiteljima na svim odgojno-obrazovnim razinama po vertikali obrazovanja da kritički promišljaju te da u svoje obrazovanje uvedu informacijsku i komunikacijsku tehnologiju. Osim toga ovakav način učenja i poučavanja trebala bi podržati cijela organizacijska sturktura odgojno-obrazovnih institucija. Svjedoci smo promjena u kojima se sve više odgojno-obrazovnih institucija po čitavoj vertikali oprema kvalitetnom računalnom opremom te tako naše tradicionalne učionice postaju digitalne učionice. S tim uvezi cilj istraživanja u ovome radu je ispitati stavove učenika i studenata -budućih učitelja o primjeni digitalne učionice. U radu su prikazani rezultati ankete provedene među 54 studenta Filozofskog fakulteta, Odsjeka za učiteljski studij i 73 učenika Osnovne škole Antuna i Stjepana Radića iz Gunje te Osnovne škole Kamešnica iz Otoka. Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da ne postoji statistički značajna razlika u stavovima između učenika i studenata budućih učitelja o digitalnoj učionici. Učenici su istaknuli da je učenje u digitalnoj učionici zanimljivo, zabavno, dinamično te bi po njihovom mišljenju svaka škola trebala imati digitalnu učionicu. Studenti, budući učitelji, su potvrdili su da će u svojoj praksi koristiti sve mogućnosti digitalne učionice. Osim toga svojim odgovorima su istaknuli važnost aktivnog sudjelovanja učenika u procesu učenja i poučavanja, ali i realizaciji nastave kombinacijom tradicionalne nastave i nastave uz primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije.
Autor(i):
Suzana Tomaš
Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
Hrvatska
Lada Maleš
Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
Hrvatska
obrazovni centar) završila je u Splitu. Diplomirala je 1996. na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje u Splitu i stekla naziv diplomirani inženjer elektrotehnike - elektronike (smjer
Računarska tehnika). Magistrirala je 2002. na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i
stekla akademski stupanj magistar znanosti iz područja Tehničkih znanosti, polje Računarstvo, smjer
Jezgra računarstva. Upisala je doktorski studij na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Zaposlena je
na Odsjeku za učiteljski studij Filozofskog fakulteta u Splitu u zvanju višeg predavača, gdje predaje
predmete iz domene informacijske i komunikacijske tehnologije.
Objavila je više znanstvenih radova, gdje su teme istraživanja višeagentni sustavi, modalna logika,
modeliranje i zaključivanje u prostorno vremenskoj domeni i neizrazita vremenska logika. Objavila je
stručne radove u cilju popularizacije struke i održala pozvana predavanja na skupovima za stručno
usavršavanje nastavnika. Član je strukovnog udruženja IEEE (The Institute of Electrical and Electronics Engineers).
Kristina Kapitanović
Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
Hrvatska